Dečija i preventivna stomatologija

Dečijoj stomatologiji pridajemo veliku važnost, jer je veoma bitno da deca od malih nogu steknu i usvoje zdrave navike i vode računa o svojim zubima. Zato se prema mališanima ophodimo najbolje što znamo i onako kako mislimo da treba: drugarski i profesionalno!

U oblasti dečije i preventivne stomatologije vršimo sledeće usluge:

  • Preventivni pregledi kod dece
  • Edukacija o pravilnoj oralnoj higijeni
  • Fluorizacija zuba
  • Zalivanje fisura
  • Popravke mlečnih zuba
  • Vađenje mlečnih zuba

Kada odvesti dete prvi put kod stomatologa i kako ga pripremiti?

Odabir pravog trenutka za prvu posetu stomatologu je jedna od velikih dilema svakog roditelja. Optimalan period za prvi susret vašeg deteta sa stomatologom je vreme od početka nicanja mlečnih zubića (4. do 6. mesec).

Iako mnogi roditelji misle da mlečni zubi nisu toliko bitni, pošto će se svakako smeniti stalnim, to nije pravilan stav. Mlečne zube treba negovati i produžiti njihov vek koliko god je moguće. Rani gubitak mlečnih zuba može dovesti do poremećaja položaja stalnih zuba, nelečeni mlečni zubi zubi mogu biti uzrok bolnih stanja, ozbiljnih infekcija…

Veoma je važno da roditelji kroz razgovor pripreme svoje dete za prvu posetu stomatologu kako bi dete prevazišlo strah od nečeg novog i nepoznatog. Treba objasniti detetu da je njegov stomatolog neko ko će brinuti o zdravlju njegovih zuba. Značaj prve posete ogleda se u tome da deca koja su imala prvi susret sa stomatologom u pozitivnoj atmosferi kasnije mnogo lakše, bolje, sa većom sigurnošću i manje straha prihvataju eventualni stomatološki tretman, i kasnije radije dolaze na redovne kontrole.

Naš tim stomatologa učiniće da prva poseta protekne u opuštenoj atmosferi i predstavlja pozitivno iskustvo za Vaše dete. Nekada je potrebno popraviti mlečni zubić koji ima duboki karijes ili izvaditi zubić koji se „klati“. Pobrinućemo se da ovo iskustvo Vašem mališanu bude bezbolno uz primenu lokalnih anestetika. Da bi što manje osetili ubod igle, stomatolog će premazati njihovu sluzokožu površinskim anestetikom u vidu gela sa različlitim ukusima. Kada vide da se sve završilo bez suza i bola, deca će rado ponovo doći kod nas.

Zalivanje fisura

Na griznim površinama pretkutnjaka i kutnjaka, posebno kod dece i mlađih osoba, vidljive su brojne, fino oblikovane i različito razvijene jamice, udubljenja, žlebovi i brazde, koje zajedno čine tzv. fisurni sistem. Najdublji delovi tih udubljenja, odnosno fisura često su, zbog svojih dimenzija i anatomskog oblika, teško ili nikako dostupni vlaknima četkice za zube, što ih čini idealnim mestom za nakupljanje ostataka hrane i bakterija, a samim tim i izuzetno pogodnom lokacijom za nastanak karijesa.

Istraživanja su pokazala da je u uzrastu od 5 do 17 godina čak 84% karijesnih lezija smešteno upravo u području fisurnog sistema. Da bi se sprečio nastanak karijesa na tim mestima, stomatolozi sprovode postupak koji se naziva zalivanje fisura zuba. Tim postupkom, u prethodno očišćeni i pripremljeni fisurni sistem, unosi se odgovarajući stomatološki materijal koji ima zadatak da popuni sva ona mesta nedostupna za čišćenje, kako bi se u njima sprečilo nakupljanje i razmnožavanje bakterija, odnosno nastanak karijesa.

Smatra se da je zalivanjem fisura broj karijesnih lezija u području griznih površina zadnjih zuba moguće smanjiti za 50%, a uz pravilnu oralnu higijenu i redovne posete stomatologu, taj procenat raste i do 70%.

Na kojim zubima i kada se vrši zalivanje fisura?

Zube je najbolje zaliti neposredno po završetku nicanja krune, jer tada na njima nema karijesa (šestice-prvi stalni kutnjaci niču u šestoj godini, te se zalivaju oko 7 godine kada krunica u potpunosti nikne). Zalivanje fisura se vrši na bočnim zubima. Zalivanje se može raditi na mlečnim i stalnim zubima. Međutim, s obzirom na preduslove nužne za izradu (kooperativnost i potpuna prisutnost krune zuba u ustima), zalivanje se najčešće radi na stalnim zubima. Naime, mlečni zubi u trenutku kada se mogu zaliti neretko su već zahvaćeni karijesom pa ih treba lečiti. Ako ne postoji ni jedna od prethodnih prepreka, nema nikakvih razloga zašto ne zaliti i mlečne zube.

Kako se zalivaju fisure?

Postupak zalivanja fisura je jednostavan i bezbolan, ne zaheva bušenje zuba niti ikakvo uklanjanje tvrdih zubnih tkiva. Za zalivanje nije potrebno davanje anestezije.

Zubi se najprije temeljno očiste rotirajućom četkicom i posebnom pastom, kako bi se sa zuba uklonile sve naslage i ostaci hrane. Potom se na griznu površinu kratko stavlja blaga kiselina, čija kiselost približno odgovara onoj koju imaju sok od limuna ili vinsko sirće. Tom kiselinom se inače glatka površina zuba pretvara u hrapavu (na mikroskopskom nivou), kako bi se zalivač mogao što bolje vezati za zub.

Kada je kiselina odstajala na zubu 30-60 sekundi, ona se ispira vodom, a zub se zatim pažljivo suši. Na posušenu griznu površinu zuba nanosi se materijal za zalivanje koji zbog svoje tečne konzistencije relativno lako prodire u sve jamice, udubljenja i žlebove.

Materijal za zalivanje se na kraju osvetljava plavim svetlom iz polimerizacijske lampe, kako bi iz tečnog prešao u kruto stanje. Boja zalivača je bela i može se neznatno razlikovati od boje okolnih tvrdih zubnih tkiva. Ako je zalivač malo previsok, stomatolog ga može brzo i bezbolno sniziti, kako ne bi pravio smetnje prilikom žvakanja.

Po završetku izrade moguće je odmah jesti i piti.